Uloga tradicionalne televizije na dinamičkom medijskom tržištu

Technological as well as economical and political changes in society provoke dynamic changes in media systems. This is why in Europe de-regulation and re-regulation of the broadcast system started. One reason for this is that new media systems with purely comercial aims have substituted for the previous media system has formed, characterized by the activities of public television as well as private commercial stations. In changed circumstances, the characteristic of public service television that had formaly been very strict and noncomercial have evidently been modified. Beside economic and political changes of the broadcasting we could detect technological changes. New tecnologies brought new platforms which should be part of traditional broadcasting system. It is most important that we research new technologies in the context of quality content that can be offered to the public, and also to think about television as an institution which is an important component of the social cultural and political system. The aim of the paper is to explain the importance of the economic success as one of the basic segments of the national communication system. Additionally, the necessity of the technological developments that will support television in its special role in the dynamic media field would be discussed.Očito je, da se medijska okolina značajno promjenila u tehnološkom, ekonomskom i političkom obziru. To su i razlozi za deregulaciju i re-regulaciju elektronskih medija. U mnogim prilikama su komercijalni sistemi zamijenili predhodne sisteme sa isključivo javnom televizijom. Tako se formirao dualni medijski sistem, koji oblikuju komercijalni i javni televizijski akteri. Javna radiotelevizija postaje važan sudionik na slobodnom tržištu. Za europski medijski sistem karakteristične su aktivnosti kako javne televizije tako i privatnih komercijalnih postaja. U novonastalim prilikama došlo je do promjena karakteristika javnog televizijskog servisa, koji je u prošlosti bio ukrućen i nekomercijalan. U medijskoj okolini promatramo ekonomske, političke i tehnološke promjene. Promjene u tehnološkom razvoju donose nove platforme koje moraju biti uključene u tradicionalnu radioteleviziju. Vrlo je važno promatranje promjena u tehnološkom razvoju u kontekstu nove kvalitete, koja je pružana javnosti. Televizija je tako institucija koja je sastavni dio društvenog, kulturnog i političkog sistema. U članku želimo predstaviti nužnost ekonomskog uspjeha i promjene u tehnološkom razvoju, koji su tijesno povezani sa ostvarivanjem javnog interesa medija

Europko tržište i potreba ekonomskog uspjeha javnih radiotelevizija

Broadcasting is becoming important actor in the free market. In changed circumstances, the characteristics of public service TV that had formerly been very strict and non-commercial now changed. While it seems that commercial networks and PSB behave as two extremely different models in society, similar principles in their functioning are narrowing the gap between them. It is a fact that the role and position of television as an institution in our society which is changing. Commercialisation is the most common trend in all PSBs in Europe. Public and commercial broadcasters are striving for the same aims. In the paper I would like to explain the need for new Broadcasting model in Europe. Additionally, the hybrid model of broadcasting would be discussed as one of the possible options in the broadcasting future in Europe. The main research method would be the literature review and the extensive case study of the broadcasting model. The main regulatory framework and the main historical circumstances in Europe would be analysed as well. The result according to the case study could give answers to the above question, if is possible to realise the economic success at the same time when fulfilling the public remit. The results will help to suggest the relevant approaches to broadcasting management in Europe, where the new regulatory framework takes account of the economic incentives of all the broadcasters and the changes in technological development. The commercial activities of public broadcasters are the only reply to aggressive market demands. It is evident that changes in the media environment will significantly change the PSB and commercial broadcasters from their current status. One possible solution can be seen in new management approaches which shape a new hybrid model of PSB, where a media institution can succeed in satisfying the cultural and economic dimensions of a society simultaneously.Radiotelevizija postaje važan sudionik na slobodnom tržištu. U novonastalim prilikama su se karakteristike javne televizije, koja je u počecima bila vrlo ukrućena i nekomercijalna, promijenile. Čini se da se komercijalne mreže i javna radiotelevizija ponašaju kao dva sasvim drugačija modela društva, no slični principi njihovog djelovanja sužavaju prazninu između njih. Činjenica je da se uloga i pozicija televizije kao institucije u našem društvu mijenja. Komercijalizacija je najznačajniji trend svih javnih radiotelevizija u Europi. Javne i komercijalne radiotelevizije se bore za jednakeciljeve. U članku sam željela objasniti nužnost novog radiotelevizijskog modela u Europi. Upravo tako bio bi predstavljen hibridni model radiotelevizije kao jedan od mogućih oblika radiotelevizije u Europi. Glavna metoda istraživanja je recenzija relevantne literature i opsežna studija radiotelevizijskog modela. Analiziram i konstrukciju regularnosti i povijesne prilike u Europi. Sudeći po opsežnoj studiji rezultat bi mogao donijeti odgovore na pitanje, dali je moguće realizirati ekonomski uspjeh ispunjavajući istovremeno i zahtjeve javnosti. Rezultati bi pomogli predložiti primjerene pristupe programskom upravljanju u Europi gdje je nova konstrukcija regularnosti obračunala ekonomske pobude svih javnih medija te promjene u tehnološkom razvoju. Komercijalne aktivnosti javnih medija su samo odgovor na agresivne zahtjeve tržišta. Očito je da će promjene medijske okoline značajno promijeniti trenutni status javne radiotelevizije i komercijalnih medija. Moguće rješenje možemo vidjeti u novim pristupima upravljanju koji oblikuju novi hibridni model javne radiotelevizije, gdje medijska institucija može istovremeno uspješno zadovoljiti kulturološke i ekonomske dimenzije društva

Review of value system of croatian footbal coaches

Rad prikazuje anketne rezultate (samo)procjene vrijednosti hrvatskih nogometnih trenera (N=139). U radu je za istraživanje korišten Schwartzov upitnik Portrait Values Questionnaire (2001, PVQ). Istraživanje je provedeno 2017. godine u suradnji s Hrvatskom nogometnom akademijom, a rezultati istraživanja pokazuju da su za hrvatske trenere visoko rangirane vrijednosti dobrohotnost (M=4,89), univerzalizam (4,75), nezavisnost (4,76) i sigurnost (M=4,24). Vrijednosti koje odražavaju orijentaciju pojedinca prema samom sebi – poput moći (M=3,13), dostignuća (M=3,98), hedonizma (M=3,99) – treneri ocjenjuju prosječno nižim ocjenama. Analiza rezultata istodobno pokazuje da postoje razlike u odabiru vrijednosti između podskupina trenera (UEFA A, UEFA B i UEFA PRO). Iako je svim podskupinama dobrohotnost na prvome mjestu, treneri se razlikuju u vrijednostima tradicije, dostignuća, hedonizma, sigurnosti i konformizma. Schwartzov model ne pokazuje zadovoljavajuće metrijske karakteristike na odabranom specifičnom uzorku ispitanika. Rezultati su pokazali da je na ukupnom uzorku svih trenera kao i kod trenerskih skupina faktorska struktura vrijednosti samo djelomično u skladu sa Schwartzovom teorijom univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti.The paper presents the survey results of the (self)assessment of Croatian football coaches (N=139). In the research the author used the Schwartz questionnaire Portrait Values Questionnaire (2001, PVQ). The research was carried out in 2017 in cooperation with the Croatian Football Academy, and the results show that Croatian coaches highly value benevolence (M=4,89), universalism (4,75), independence (4,76) and safeness (M=4,24). The values that reflect the orientation of an individual toward himself – like power (M=3,13), achievement (M=3,98), hedonism (M=3,99) were rated by the trainers on average by lower grades. The analysis of the results also shows that there are differences in the value selection among the coaches’ subgroups (UEFA A, UEFA B and UEFA PRO). Although benevolence is in the first place to all subgroups, coaches differ in the values of tradition, achievement, hedonism, safety and conformism. Schwartz’s model does not show satisfactory metric characteristics on the selected specific sample of the examinees. The results demonstrated that on the total sample of all coaches as well as of the coach groups, the factor structure of the value is only partly in accordance with Schwartz’s theory of universal contents and value structure

Review of value system of croatian footbal coaches

Rad prikazuje anketne rezultate (samo)procjene vrijednosti hrvatskih nogometnih trenera (N=139). U radu je za istraživanje korišten Schwartzov upitnik Portrait Values Questionnaire (2001, PVQ). Istraživanje je provedeno 2017. godine u suradnji s Hrvatskom nogometnom akademijom, a rezultati istraživanja pokazuju da su za hrvatske trenere visoko rangirane vrijednosti dobrohotnost (M=4,89), univerzalizam (4,75), nezavisnost (4,76) i sigurnost (M=4,24). Vrijednosti koje odražavaju orijentaciju pojedinca prema samom sebi – poput moći (M=3,13), dostignuća (M=3,98), hedonizma (M=3,99) – treneri ocjenjuju prosječno nižim ocjenama. Analiza rezultata istodobno pokazuje da postoje razlike u odabiru vrijednosti između podskupina trenera (UEFA A, UEFA B i UEFA PRO). Iako je svim podskupinama dobrohotnost na prvome mjestu, treneri se razlikuju u vrijednostima tradicije, dostignuća, hedonizma, sigurnosti i konformizma. Schwartzov model ne pokazuje zadovoljavajuće metrijske karakteristike na odabranom specifičnom uzorku ispitanika. Rezultati su pokazali da je na ukupnom uzorku svih trenera kao i kod trenerskih skupina faktorska struktura vrijednosti samo djelomično u skladu sa Schwartzovom teorijom univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti.The paper presents the survey results of the (self)assessment of Croatian football coaches (N=139). In the research the author used the Schwartz questionnaire Portrait Values Questionnaire (2001, PVQ). The research was carried out in 2017 in cooperation with the Croatian Football Academy, and the results show that Croatian coaches highly value benevolence (M=4,89), universalism (4,75), independence (4,76) and safeness (M=4,24). The values that reflect the orientation of an individual toward himself – like power (M=3,13), achievement (M=3,98), hedonism (M=3,99) were rated by the trainers on average by lower grades. The analysis of the results also shows that there are differences in the value selection among the coaches’ subgroups (UEFA A, UEFA B and UEFA PRO). Although benevolence is in the first place to all subgroups, coaches differ in the values of tradition, achievement, hedonism, safety and conformism. Schwartz’s model does not show satisfactory metric characteristics on the selected specific sample of the examinees. The results demonstrated that on the total sample of all coaches as well as of the coach groups, the factor structure of the value is only partly in accordance with Schwartz’s theory of universal contents and value structure

Europko tržište i potreba ekonomskog uspjeha javnih radiotelevizija

Broadcasting is becoming important actor in the free market. In changed circumstances, the characteristics of public service TV that had formerly been very strict and non-commercial now changed. While it seems that commercial networks and PSB behave as two extremely different models in society, similar principles in their functioning are narrowing the gap between them. It is a fact that the role and position of television as an institution in our society which is changing. Commercialisation is the most common trend in all PSBs in Europe. Public and commercial broadcasters are striving for the same aims. In the paper I would like to explain the need for new Broadcasting model in Europe. Additionally, the hybrid model of broadcasting would be discussed as one of the possible options in the broadcasting future in Europe. The main research method would be the literature review and the extensive case study of the broadcasting model. The main regulatory framework and the main historical circumstances in Europe would be analysed as well. The result according to the case study could give answers to the above question, if is possible to realise the economic success at the same time when fulfilling the public remit. The results will help to suggest the relevant approaches to broadcasting management in Europe, where the new regulatory framework takes account of the economic incentives of all the broadcasters and the changes in technological development. The commercial activities of public broadcasters are the only reply to aggressive market demands. It is evident that changes in the media environment will significantly change the PSB and commercial broadcasters from their current status. One possible solution can be seen in new management approaches which shape a new hybrid model of PSB, where a media institution can succeed in satisfying the cultural and economic dimensions of a society simultaneously.Radiotelevizija postaje važan sudionik na slobodnom tržištu. U novonastalim prilikama su se karakteristike javne televizije, koja je u počecima bila vrlo ukrućena i nekomercijalna, promijenile. Čini se da se komercijalne mreže i javna radiotelevizija ponašaju kao dva sasvim drugačija modela društva, no slični principi njihovog djelovanja sužavaju prazninu između njih. Činjenica je da se uloga i pozicija televizije kao institucije u našem društvu mijenja. Komercijalizacija je najznačajniji trend svih javnih radiotelevizija u Europi. Javne i komercijalne radiotelevizije se bore za jednakeciljeve. U članku sam željela objasniti nužnost novog radiotelevizijskog modela u Europi. Upravo tako bio bi predstavljen hibridni model radiotelevizije kao jedan od mogućih oblika radiotelevizije u Europi. Glavna metoda istraživanja je recenzija relevantne literature i opsežna studija radiotelevizijskog modela. Analiziram i konstrukciju regularnosti i povijesne prilike u Europi. Sudeći po opsežnoj studiji rezultat bi mogao donijeti odgovore na pitanje, dali je moguće realizirati ekonomski uspjeh ispunjavajući istovremeno i zahtjeve javnosti. Rezultati bi pomogli predložiti primjerene pristupe programskom upravljanju u Europi gdje je nova konstrukcija regularnosti obračunala ekonomske pobude svih javnih medija te promjene u tehnološkom razvoju. Komercijalne aktivnosti javnih medija su samo odgovor na agresivne zahtjeve tržišta. Očito je da će promjene medijske okoline značajno promijeniti trenutni status javne radiotelevizije i komercijalnih medija. Moguće rješenje možemo vidjeti u novim pristupima upravljanju koji oblikuju novi hibridni model javne radiotelevizije, gdje medijska institucija može istovremeno uspješno zadovoljiti kulturološke i ekonomske dimenzije društva